Promicanje sigurnosti i dobrobiti djeteta

Uvod

Svrha individualne procjene potreba je određivanje mjera podrške koje su u najboljem interesu djeteta. Potrebe treba procijeniti multidisciplinarni tim u suradnji sa skrbnikom i uz sudjelovanje drugih sudionika. Mogu se uključiti zdravstveni stručnjaci, službe za zaštitu djece ili socijalni radnici, dječji psiholozi, stručnjaci u ustanovama za smještaj i učitelji.

Djeca su u opasnosti od zlostavljanja, nasilja i izrabljivanja – osobito djeca bez pratnje. Dio vaše zadaće kao skrbnika je procijeniti ove rizike i spriječiti zlostavljanje, nasilje i iskorištavanje odabirom odgovarajućih zaštitnih mjera. Promatrajući dijete i okolnosti u kojima se nalazi, stalno ćete se služiti svojom stručnošću i logikom da biste procijenili rizik. Razrađene su i popisi za provjeru (checkliste) koji će vam pomoći sagledati cijelu sliku kako biste bili sigurni da niste previdjeli ili pogrešno protumačili kakve znakove.

Informacije

Na temelju procjene potreba skrbnik mora izraditi pojedinačni plan za dijete. Planom bi se trebala uzeti u obzir moguća traumatična iskustva kojima je dijete moglo biti izloženo. Njime se moraju primjereno uvažiti djetetova mišljenja. Dijete bi trebalo sudjelovati u izradi plana, ovisno o dobi i zrelosti. Zadaća je skrbnika olakšati sudjelovanje djeteta na način da ga na primjereni način obavijesti i osigura da mu se omogući slobodno izražavanje i uvažavanje njegova mišljenja. O planu treba razgovarati s djetetom i treba tražiti njegovu suglasnost. Iako će procjena djetetovih potreba morati početi od trenutka dodjele skrbnika, poje¬dinačni plan za dijete treba izraditi tek kada skrbnik stekne dobro razumijevanje djetetovih potreba i želja. Plan treba redovito revidirati i prilagođavati.

Svaki pojedinačni plan trebao bi sadržavati najmanje sljedeće ključne elemente:

• rješenja u pogledu smještaja
• mjere sigurnosti i zaštite
• odnos s roditeljima
• socijalno i psihološko savjetovanje i pristup uslugama očuvanja psihičkog zdravlja
• pružanje zdravstvene skrbi i liječenja
• pravno savjetovanje i zakonsko zastupanje
• obrazovanje, uključujući učenje jezika
• migracijski status i potrebe međunarodne zaštite²

 

Alati i obuka

Kontrolni popis: Mogući postupci skrbnika u pogledu sigurnosti djeteta

• Obavijestiti dijete o postojećim mjerama zaštite koje se mogu poduzeti.
• Zatražiti procjenu rizika za dijete.
• Aktivno sudjelovati u postupku procjene rizika zajedno s predstavnicima drugih relevantnih tijela, službenika za provođenje zakona i zakonskog zastupnika djeteta.
• Redovito ocjenjivati rizik od mogućeg nestanka djeteta iz sustava skrbi.
• Osigurati saslušanje djetetova mišljenja i uvažiti ga u skladu s djetetovom dobi i zrelosti.
• Obavijestiti nadležna tijela kada su dostupne nove informacije o sigurnosti djeteta koje bi mogle zahtijevati promjene primijenjenih mjera zaštite.
• Tražiti preispitivanje i evidentiranje procjene rizika ako se pojave nove informacije koje bi mogle zahtijevati poduzimanje različitih ili dodatnih mjera.
• Osigurati da se nadležna tijela bez odlaganja obavijeste o nestanku djeteta i uloženim naporima u njegovo pronalaženje.
• Kada su žrtve državljani trećih zemalja, redovito podsjećati sva uključena nadležna tijela da ne dijele informacije o djetetovu statusu kao žrtvi trgovanja s nadležnim tijelima države podrijetla dok ne bude dovršen postupak procjene rizika³.

 

Alat za individualne potrebe: instrument BIC-a o uvjetima odgoja

Nizozemski profesor Kalverboer razvio je BIC-model (Best Interest of Child), koji utvrđuje 14 uvjeta za dobar razvoj. Osnovna je pretpostavka da ispunjenje svih ovih uvjeta jamči djetetov povoljni razvoj te tada možemo govoriti o sigurnosti. Ovaj model je osnovni način rada pri dijagnostičkim pedagoškim procjenama u „Studijskom centru za djecu, migracije i pravo“ na Sveučilištu u Groningenu u Nizozemskoj. On pomaže ocrtati kvalitetu djetetova obrazovnog okruženja i usporediti ju s alternativnim situacijama. Donošenje odluka u korist najkvalitetnijeg okruženja pruža djetetu razvojne mogućnosti i u njegovu je interesu. BIC-model prilagođen je djeci bez pratnje i može se pronaći ovdje.

Alat za individualne potrebe: SDQ – Upitnik o prednostima i poteškoćama(SDQ)

SDQ je kratki kontrolni popis koji mjeri psihološke probleme i vještine djece u dobi od 2 do 17 godina. Postoje različite verzije: jedna za učitelje, jedna za roditelje i jedna za dijete. Stručni centar na Sveučilištu u Groningenu u Nizozemskoj ima dobra iskustva u korištenju ovog upitnika za djecu bez pratnje. Popis je lako ispuniti i dostupan je na nekoliko jezika. Možete ga naći ovdje.

Alat: instrumenti provjere stanja djece bez pratnje tražitelje međunarodne zaštite

Nizozemski longitudinalni istraživački projekt (2001-2004) utvrdio je razinu psihološkog stresa djece bez pratnje, njihovu potrebu za mentalnom zdravstvenom skrbi, dostupnost zaštite mentalnog zdravlja toj skupini i, naposljetku, povezanost svih tih čimbenika. Rezultati ovog istraživačkog projekta daju uvid u načine na koje se može unaprijediti dostupnoststručne zaštite mentalnog zdravlja djeci bez pratnje. Sekundarni cilj projekta bila je provjera valjanosti i standardizacija kontrolnih instrumenata za ovu skupinu. Instrumenti su pogodni za brzo popisivanje simptoma djece i adolescenata. Možete ih naći ovdje.

Alat: smjernice za procjenu suicidalne namjere

Nidos u Nizozemskoj je za skrbnike razvio smjernice za procjenu suicidalne namjere. One se temelje na smjernicama Ada Kerkhofa, nizozemskog profesora kliničke psihologije, psihopatologije i prevencije samoubojstava. Alat ćete naći ovdje ,

Alat: kontrolni popis (checklista) znakova trgovine ljudima

Nidos je također razvio kontrolni popis s „teškim“ i „lakim“ znakovima trgovine ljudima, koji se temelji na literaturi i iskustvima. Ovaj popis je koristan tijekom prvog sastanka s djetetom nakon njegovog dolaska, ali i u bilo kojem trenutku za vrijeme skrbništva kada budete morali odlučivati o odgovarajućim mjerama zaštite, primjerice o premještanju djeteta u sigurno sklonište. Popis se nalazi na str. 34 priručnika-ALFACA.

Alat: koraci koji se mogu poduzeti radi identificiranja i zaštite djece za koju se sumnja da su žrtve trgovanja ljudima

Britanska organizacija ECPAT( Every Child Protected Against Trafficking) u izvješću „Osvjetljavanje puta“ (2017) opisuje korake koje odvjetnici, zakonski skrbnici i stručnjaci specijalizirani za područje trgovanja djecom u Velikoj Britaniji mogu poduzeti kako bi lakše identificirali i zaštitili djecu za koju se sumnja da su bila žrtve trgovanja ljudima. Izvješće nudi stručnjacima i vlastima praktične smjernice za poboljšanje skrbi o toj djeci. Upute ćete naći ovdje.

Alat: smjernice za utvrđivanje najboljih interesa djeteta

UNHCR-ove Smjernice za utvrđivanje najboljeg interesa djeteta‘ (2008) i UNHCR-ov i Međunarodnog odbora za spašavanje Priručnik za implementaciju UNHCR-ovih smjernica za utvrđivanje najboljih interesa” (2011), pružaju sveobuhvatne smjernice odgovornim tijelima i stručnjacima uključenim u donošenje odluka te objašnjavaju kako primjenjivati načelo najboljeg interesa u praksi kada se utvrđuju i provode trajna rješenja za djecu bez pratnje. Oboje opisuju način korištenja obrasca BIA (Best Interests Assessment) i BID (Best Interests Determination).

Alat: Priručnik o smjernicama za djecu bez pratnje iz Eritreje u Nizozemskoj

Godine 2018. nizozemski projekt Veerkracht (otpornost), koji provode Nidos i Arq Psychotrauma Expert Group u okviru nizozemskog programa AMIF (Fond za azil, migracije i integraciju), razvio je korisni /www.nidos.nl/uitgelicht/het-kenniscentrum-eritrese-amvs/”>priručnik (na nizozemskom) o smjernicama za djecu bez pratnje iz Eritreje. Priručnik pruža znanja, uvide, konkretne savjete i alate za podršku bržem oporavku i neovisnosti djece bez pratnje.

Obuka: Opsežni otvoreni online tečaj za djecu u pokretu (MOOC4CoM)

Centar izvrsnosti za zbrinutu djecu u Škotskoj (CELCIS), sa sjedištem na Sveučilištu Strathclyde u Glasgowu u suradnji sa FXB Centrom za zdravlje i ljudska prava na Sveučilištu Harvard i drugim partnerima, nudi online otvoreni tečaj od 2019. godine. Obuka će pomoći stručnjacima da prihvate pristup „ne čini štetu“ i „najbolji interesi“, sprečavajući i štiteći djecu od nasilja uz odgovarajuće mogućnosti skrbi koje su u skladu s međunarodnim standardima. Cilj tečaja je proširiti znanje djelatnika na terenu i podržati unaprijeđene prakse pri donošenju odluka o skrbi i najboljem interesu djece u pokretu. Više informacija možete pronaći ovdje.

Smjernice za zaštitu djece od nasilja
Tijekom 2009. godine Vijeće Europe razvilo je smjernice politike integriranih nacionalnih strategija za zaštitu djece od nasilja. Možete ih pronaći ovdje

Smjernice o prevenciji i koraci u slučaju nestanka djece bez pratnje

U priručniku projekta SUMMIT (2016) opisano je kako spriječiti nestanak i koje korake poduzeti u slučaju nestanka djece bez pratnje. U njemu su i praktični predlošci kao i popisi za provjeru (checkliste). Dostupan je ovdje.

Dobre prakse

Njemačka: obrazac dozvole prije putovanja

JSN, organizacija koja pruža skrbništvo djeci bez pratnje u njemačkoj regiji Süd-Niedersachsen (južna Donja Saska), izradila je alat koji jamči sigurnost djeteta i štiti ga od trgovanja ljudima kada žele putovati.
Skrbnik ili socijalni radnik popunjava obrazac zajedno s djetetom, navodeći ime, adresu i broj telefona osobe koju žele posjetiti, prije nego što dobije dozvolu za putovanje. Skrbnik ili socijalni radnik mora kontaktirati tu osobu i provjeriti adresu. Kako bi se izbjeglo trgovanje ljudima, u ovom postupku surađuju organizacije za socijalnu skrb mladih iz različitih općina. Obrazac možete naći ovdje.

Škotska

Škotska služba za skrbništvo je projekt koji provode Škotsko vijeće za izbjeglice i udruga Aberlour Childcare Trust, stručnjaci na svojim područjima. Služba nudi neposrednu podršku i pomoć svoj djeci odvojenoj od roditelja u Škotskoj koja su evidentirana u sustavu. Ona ujedno podupire lokalne vlasti i vanjske organizacije, pružajući informacije, savjete i smjernice o djeci u postupku azila i imigracije. Služba je usmjerena na poboljšanje iskustva djeteta odvojenog od roditelja i razumijevanje imigracijskih i socijalnih procesa te osiguravanje usluga koje odgovaraju na njihove potrebe i prava. Služba za skrbništvo izradila je praktični priručnik koji također sadrži korisnu mrežu za mapiranje djetetu ključnih domena koje mogu utjecati na njihov brži oporavak. Ovaj alat može pomoći prepoznati snage i izgraditi slabija područja u djetetovu životu. Mrežu možete naći na stranici 19 Priručnik za praksu.

Uvod

Države članice Europske Unije obvezne su osigurati odgovarajuću podršku djeci bez pratnje, uključujući smještaj. Kao skrbnik, obično ste odgovorni za primjeren oblik smještaja djeteta. Za njihovu svakodnevnu skrb vjerojatno će biti odgovorne druge službe.
Kada osigurava primjerene uvjete života, skrbnik bi trebao posjetiti dijete u mjestu gdje on ili ona boravi i razgovarati s djetetom u povjerljivom okruženju. Skrbnik bi trebao primjereno postupati u slučaju navodnih povreda i pritužbi zbog uočenih povreda ljudskih prava¹³.

Informacije

Članak: To jeste kuća, ali to nije moj dom

Sveučilište u Groningenu usporedilo je mišljenja djece bez pratnje koja žive u četiri različite vrste ustanova za skrb u Nizozemskoj – o njihovoj dobrobiti, životnim okolnostima i mjestu u nizozemskom društvu. Istraživanje je pokazalo da je djeci u udomiteljstvu najbolje i da najpozitivnije doživljavaju svoje mjesto u nizozemskom društvu. Djeci u malim stambenim jedinicama i malim životnim zajednicama često u životu nedostaju odanost, briga, podrška i stabilnost. Djeca koja žive u većim grupama u prihvatnim centrima koje još nazivamo I kampusima, najčešće iskazuju osjećaj usamljenosti, tuge i isključenosti iz nizozemskog društva. Iskusila su izostanak skrbi i podrške odraslih. Znanstvenici su ocijenili da je kvaliteta odgojnog okruženja u prihvatnim centrima tako niska da se čini da su ti objekti neprikladni za djecu bez pratnje. Studija je opisana u članku “To jeste kuća, ali to nije moj dom” (2016), koja se može naći ovdje

Alati i obuka

Kontrolni popis (checklista): Mogući postupci skrbnika u pogledu smještaja i financijske pomoći

• Provjeriti da su smještajna i životna rješenja prilagođena djetetovu tjelesnom, psihičkom, duhovnom, moralnom i društvenom razvoju; skrbnik bi trebao prijaviti probleme koje bi trebali riješiti oni koji djetetu pružaju smještaj; ako je potrebno, treba osigurati sudjelovanje kulturoloških posrednika i savjetovanje s njima.
• Pružati djetetu informacije o njegovim pravima i obvezama u pogledu smještajnih objekata i osigurati da je dijete svjesno svojih prava i da zna kako podnijeti pritužbu.
• Osigurati da je dijete upoznato s pravima i dužnostima zaposlenika i osoblja u smještajnim objektima i da dijete može razlikovati između svoje uloge i odgovornosti i odgovornosti skrbnika.
• Promicati pristup djeteta slobodnim aktivnostima, uključujući igri i rekreativnim aktivnostima koje su primjerene njegovoj ili njezinoj dobi, zrelosti i interesima. Takve bi se aktivnosti trebale ponuditi u okviru smještajnih objekata ili u zajednici, kada je to primjereno, i trebale bi
  biti usmjerene na olakšavanje komunikacije djeteta i njegove interakcije s vršnjacima i lokalnom zajednicom¹⁴.

 
Alat za procjenu i poboljšanje uvjeta prijema

U projekt CONNECT (2014) razvjen je priručnik LOKALNA SURADNJA ZA DJECU BEZ PRATNJE. Priručnik se može koristiti za procjenu i poboljšanje lokalnih uvjeta prijema. On sadrži i akcijski plan i korisne radne listove, a dostupan je ovdje.

Dobre prakse

Grčka: podrška samostalnom životu (SIL)

METAdrasi se zalaže za alternativnu skrb kao što je inovativni program udomiteljstva za malu djecu u Ateni i Solunu. Međutim, uz podršku UNICEF-a, METAdrasi je u siječnju 2018. pokrenuo i prvi SIL stan za djecu bez pratnje u Grčkoj. Cilj SIL pilot- programa je postaviti temelje za uspostavu samostalnog života uz podršku kao dodatnog oblika skrbi. Cilj mu je također pružiti siguran smještaj i paket usluga podrške (psihosocijalna podrška, zdravstvena skrb, obrazovanje, pristup skrbništvu i pravnoj pomoći, prevoditelji). On daje odgovarajuću razinu skrbi i nadzora, a uz to kod djece u dobi od16 -18 godina podupire samopouzdanje, stjecanje i razvoj životnih vještina i prijelaz u neovisnost i zrelost.

Nizozemska: sigurno sklonište za žrtve trgovanja ljudima

Nakon službenog pilot-projekta koji je započeo u siječnju 2008.godine, sigurna skloništa postala su sastavni dio nizozemskog sustava prihvata djece bez pratnje krajem 2010. godine. Djeca bez pratnje starija od 13 godina pripadaju kategoriji djece koja su u velikom riziku od nestanka zbog trgovine ljudima te se od tada stalno smještaju u sigurno sklonište. Postoje ri lokacije s ukupno 66 mjesta koja imaju podršku četiri skrbnika iz Nidosa. Četvrta lokacija otvorena je u siječnju 2016. godine na jugu Nizozemske, s tim što su njena 24 mjesta oduzeta od ostalih triju lokacija na sjeveru. Lokacijama upravljaju specijalizirane ustanove za skrb o mladima koje ugovara COA (Središnja agencija za prijem djece bez pratnje).

Finska: Općina Hämeenkyrö

U Finskoj je smještaj djece bez pratnje podijeljen u dvije faze: fazu prijema i fazu integracije. U fazi prijema, dijete obično živi u grupnom smještaju ili u organiziranom stanovanju uz podršku. U fazi integracije, nakon što im se odobri boravišna dozvola i “općina prebivališta”, obično se presele u stambenu zajednicu. To bi moglo značiti preseljenje u drugo područje, ovisno o tome gdje dobiju općinu prebivališta. Općina Hämeenkyrö dopušta svoj djeci bez pratnje da žive u istoj stambenoj zajednici, bez obzira na status azila. Imaju i pristup produženoj skrbi dok ne navrše 21 godinu. Više informacija na na finskom jeziku.

Uvod
Kao njihov skrbnik, dijete upoznajete tako što upoznate njegovu proširenu obitelj: tko mu je važan, tko želi djetetu dobro, tko može pomoći u situaciji u kojoj se dijete nalazi i što obitelj želi za dijete.
Djeca bez pratnje obično dolaze iz kulture proširene obitelji pa je uključivanje obiteljske mreže u vođenje prirodno i logično. Već je ranije opisano kako nekoliko studija nalazi da je kontakt s biološkom obitelji važan zaštitni čimbenik za djecu bez pratnje. Biološka obitelj može igrati važnu ulogu u:

• pomaganju djetetu;
• rasterećenju djeteta kada cilj bijega nije ostvaren;
• uklanjanju pritiska na dijete u vezi spajanja obitelji;
• brizi o djetetovu ponašanju (pedagoški autoritet);
• zdravstvenim problemima;
• izradi planova povratka;
• donošenju odluka;
• smještaju u udomiteljsku obitelj; ako biološka obitelj odobri smještaj, djetetu će to biti podrška ¹⁵.

 
Trebat ćete u razgovoru s djetetom odrediti njihov položaj unutar obitelji i njihove društvene mreže i mreže podrške te tako saznati kakvu bi ulogu ti ljudi mogli igrati u djetetovu životu.

Informacije

I Međunarodni odbor Crvenog križa (ICRC) i Međunarodna socijalna služba (ISS) pruža praktičnu pomoć pri obnovi obiteljskih veza. Posebno je korisna internet stranica ICRC-a Trace the Face. Na ovoj stranici brojna nacionalna društva Crvenog križa u Europi objavljuju fotografije ljudi koji traže svoje nestale rođake. Web-lokaciju Trace the Face pronaći ćete ovdje.

Alati i obuka

Kontrolni popis: Mogući postupci skrbnika u pogledu traženja obitelji

• Poticati provođenje postupka traženja obitelji čim prije moguće nakon identifikacije i uz pristanak djeteta.
• Imajte na umu da se traženje obitelji (obnova obiteljskih kontakata) ne bi trebalo odvijati ako je osnovano vjerovati da bi se obnovom obiteljskih veza moglo ugroziti dijete ili članovi obitelji.
• Na temelju posebne situacije svakog djeteta, pomoći djetetu u traženju obitelji i/ili uspostavi i održavanju komunikacije i veza s obitelji kada se pokaže da je to u najboljem interesu djeteta.
• Surađivati s javnim tijelima i tražiti pomoć relevantnih organizacija i nadležnih tijela, npr. Međunarodne organizacije za migracije ili Crvenog križa.
• Nakon uspješnog pronalaska obitelji, i prije ponovnog ujedinjenja i povratka obitelji, osigurati provođenje procjene rizika u cilju ocjene primjerenosti roditelja i/ili drugih članova obitelji da brinu za dijete i zastupaju njegove ili njezine interese.
• U nastojanjima da pronađe ili ponovno ujedini obitelj, djelovati u najboljem interesu djeteta i poštovati zahtjeve propisane zakonom¹⁶.

 

Dobra praksa

Nizozemska

Kontakt s biološkom obitelji

Kao i dijete kod udomitelja, dijete bez pratnje ima čvrstu vezu sa svojom biološkom obitelji i osjeća snažnu odanost. Katkad se boje da će im se život u udomiteljskoj obitelji toliko svidjeti da će to osjećati kao izdaju svoje biološke obitelji. Ponekad se boje da će izgubiti svoju obitelj ako se vežu uz udomiteljsku obitelj.
Nidos je ustanovio da je najbolje podržavati dijete u tome i da je i za dijete i za udomiteljsku obitelj dobro da održavaju kontakt (po mogućnosti redovito) s djetetovom biološkom obitelji. Nizozemska udomiteljska skrb navodi kako je važno da biološki roditelji daju djetetu „emocionalno dopuštenje“ da ostane u udomiteljskoj obitelji. To mu olakšava povezivanje s ovom „novom“ obitelji. Uzajamno povjerenje i poštovanje između biološke i udomiteljske obitelji podržava dijete u prilagodbi na obitelj udomitelja¹⁷.

Prekogranična mreža

U potrazi za učinkovitim metodama Nidos je prikupio i usavršio mnoga pozitivna iskustva uključivanja obiteljske mreže. Na temelju metodološke postavke slične Family Group Conference iz Novog Zelanda, 2013. godine pokrenuta je metodologija prekogranične mreže (CBN). Jezgra metodologije je da postojeće, nove i imaginarne mreže budu od početka uključene u podršku i skrbništvo. Otkako su, posebno sirijska i eritrejska djeca stigla tijekom 2014-2015., u Nidosovu radu je postalo uobičajeno da odmah nakon upoznavanja s djetetom uspostave vezu s njegovom obitelji. Tomu nema prepreka jer dijete ima pravo na azil, a i obitelji se daje prednost kontakta kako bi se što prije ostvarilo spajanje obitelji. Pogotovo je sirijskoj djeci često lako doći u kontakt s obitelji telefonom ili Skypeom.

Danska

Danski Crveni križ također ima pozitivna iskustva s aktivnom ulogom, naravno, ako se dijete slaže, u brzom povezivanju s obitelji u inozemstvu. Objašnjavaju realne djetetove prilike i mogućnosti spajanja obitelji i razgovaraju o tome kako obitelj može tomu pridonijeti. Tako se mogu otkloniti neostvariva očekivanja što djecu oslobađa teškog tereta. Uz pametne telefone suradnja s obitelji u inozemstvu mnogo je lakša nego ranije¹⁸.

Uvod

Uloga skrbnika je pružiti odgovarajuće informacije djeci, olakšati pristup djeteta
liječničkim uslugama i pružiti im potporu kada je potrebno donijeti važne odluke⁴. Ustreba li bilo kakva zdravstvena ili psihološka skrb, vi imate ulogu nadziratelja i vi ste osoba koja mora odobriti pružanje zdravstvene usluge djetetu.

Posebno treba uzeti u obzir pitanja zdravstvene zaštite koja su posebna za određeni spol ili povezana s vrstom doživljenog iskorištavanja, kao što su:

• pitanja reproduktivnog zdravlja za djevojčice žrtve;
• dobrovoljno testiranje i povjerljivo savjetovanje o zaraznim bolestima za djecu kojom se trgovalo radi seksualnog iskorištavanja;
• ovisnost o drogama i/ili alkoholu ⁵.

 

Informacije

Psihološka dobrobit

U djece izbjeglica općenito, a posebno u djece bez pratnje vidljivi su problemi ponašanja i emocionalni problemi: problemi spavanja, napadi panike, povlačenje iz društva, apatija, noćne more, razni razvojni problemi, glavobolja, hiperaktivno ponašanje, depresija, pasivnost, poremećaji koncentracije, simptomi tjeskobe, usamljenost, separacijska tjeskoba, nisko samopoštovanje, probavni poremećaji i problemi s prehranom⁶.

Trauma i stres

Djeca bez pratnje često se moraju nositi s traumama, gubitkom, neugodnim putovanjima i brigama o obitelji koja je ostala u domovini, kao i sa stresom oko postupka azila i dugog postupka spajanja obitelji. Negativan ishod postupka azila i drugih postupaka boravka ili dugog spajanja obitelji može imati vrlo štetan učinak i djeci uzrokovati još više stresa.
Stres koji se javlja zbog nesigurnosti i napetosti ne omogućuje oporavak od traume⁷.

Psihološka pomoć

Emocionalna dobrobit djece bez pratnje ozbiljan je problem za njihovu podršku i prihvat. U velikim prihvatnim centrima česti su slučajevi samo-destruktivnog i suicidalnog ponašanja. To se rijetko događa kod smještaja u obiteljima.

Možemo pretpostaviti da djecu bez pratnje ne upućuju uvijek na usluge psihološke podrške u pravo vrijeme. Organizacije za mentalno zdravlje nisu uvijek kulturalno primjerene ili prikladne za nestabilnu situaciju ove djece. Izbjeglicama bolje odgovara transkulturalna psihološka podrška, ako je dostupna⁸.

Alati i obuka

Kontrolni popis: Mogući postupci skrbnika u pogledu zdravstvene skrbi

• Osigurati da se djeci žrtvama osigura nužna zdravstvena iskaznica ili neka druga isprava na temelju koje dijete ima pravo pristupa uslugama zdravstvene skrbi.
• Uputiti dijete odgovarajućem liječniku, dogovoriti pregled, pratiti dijete, osigurati da dijete redovito odlazi na preglede i kontrole i osigurati da dijete razumije dobivene informacije.
• Upozoriti pružatelja zdravstvene skrbi na potrebu za davanjem odgovarajućih informacija prilagođenih djeci na jeziku koji on ili ona razumiju, ako je potrebno.
• Dati informirani pristanak prije počinjanja liječenja kada je to propisano nacionalnim zakonodavstvom, ili pomoći djetetu kod davanja svojeg pristanka.
• Osigurati da djeca ne prolaze nepotrebne liječničke preglede.
• Osigurati da stručnjak ocjenjuje psihosocijalne potrebe djeteta i, ako je potrebno, započne liječenje.
• Tražiti od pružatelja zdravstvene skrbi da posvete posebnu pozornost spolu i kulturološkim značajkama, uključujući, primjerice, davanjem mogućnosti djevojčicama da ih pregledava liječnica ako tako žele ili osiguravanjem primjerene hrane za vrijeme boravka u bolnici.
• Osigurati primjerene usluge prevođenja⁹.

 

Alat: Kontrolni popis znakova fizičkih i psihičkih problema djece

Ovaj kontrolni popis, razvijen u nizozemskom Institutu za ljudska prava i medicinsku procjenu (MMO), može pomoći pri utvrđivanju fizičkih i psihičkih problema. Popis proizlazi iz Istanbulskog protokola (UN, 1999).

Alat za psihološku pomoć

Više informacija o psihološkoj pomoći može se naći u detaljnom materijalu koji je dio projekta ALFACA. Materijal opisuje načine podrške djeci bez pratnje s razvojnim problemima. Ova djeca trebaju dodatnu podršku za svoj osobni razvoj. Materijal razmatra brojne problematične veze i psihološke probleme koji mogu ugroziti razvoj djece bez pratnje. Oni uključuju traumu, depresiju, suicidalnee namjere i neprimjereno ponašanje. Raspravlja se i o načinima pružanja specifične psihološke pomoći djeci bez pratnje. Nekoliko je pitanja obrađeno iz različitih kutova, slijedom iskustava u različitim europskim zemljama. To pomaže stručnjacima da u konkretnoj situaciji odaberu najprikladniji pristup.
Materijal je izrađen prvenstveno za specijalizirane stručnjake. Nudi ciljanu obuku zainteresiranima za podršku djeci bez pratnje s problemima osobnog razvoja, kao što su terapeuti, psiholozi, stručnjaci za ponašajno područje i drugi praktičari odgovorni za tretman. Materijal možete pronaći ovdje.

Alat: Priručnik PALOMA o pružanju podrške mentalnom zdravlju djece bez pratnje (na finskom jeziku)

Ovaj priručnik ima opsežni popis alata za potporu mentalnom zdravlju, a ima i poglavlje o radu na kulturalno osjetljiv način. Skrbnici će naći vrlo korisne opće i specifične informacije. Priručnik je dostupan ovdje..

Alat: kulturalno osjetljiv pristup mentalnom zdravlju (na finskom jeziku)

Ovaj priručnik, razvijen na bolničkom odjelu Helsinki i Uusimaa, nudi informacije o kulturalno osjetljivom pristupu mentalnom zdravlju. Priručnik se može pronaći ovdje.

Dobre prakse

Nizozemska: bavljenje traumatskim iskustvima

U današnje vrijeme u Nizozemskoj vrijedi opća preporuka da se djecu nakon traumatičnih iskustava što prije vrati dnevnim navikama. To im omogućuje da dožive sigurnost u sadašnjosti što smanjuje stres od proživljene opasnosti (pojačana napetost). Stručnjaci su također svjesni da ispitivanje o traumi nosi rizik od ponovne traumatizacije pa ga stoga treba što je manje koristiti.

Traumatizirana djeca izbjeglice koja se nisu u stanju oporaviti trebaju specijalističku skrb. Traumatizacija ujedno može omesti napredak u rješavanju zahtjeva za azil ako dijete ne može dati izjavu o svojim traumatskim iskustvima.

Upute za usmjeravanje:

• što prije moguće ponudite djeci odgovarajuću (dnevnu) rutinu
• raspravljajte o traumatskom iskustvu samo s djecom koja su se izjasnila da su na to spremna (nema neželjenih razgovora)
• informirajte se o obradi traume i s traumama povezanih simptoma
• ponudite profesionalnu skrb ukoliko simptomi potraju
• upozorite odvjetnika i voditelja intervjua da trauma može spriječiti davanje točnih odgovora tijekom intervjua u postupku azila¹⁰.

 
Švedska: centri za liječenje žrtava mučenja i rata

Crveni križ u Švedskoj ima nekoliko centara za liječenje žrtava mučenja i rata. Informacije o centrima za liječenje pronaći ćete ovdje.

Uvod

Poštujući pravo djeteta na obrazovanje, države članice EU-a trebale bi razmotriti pristup obrazovanju za svu djecu iznad dobi obveznog školovanja i izvan okvira obveznog obrazovanja. Upis u školu trebao bi slijediti nakon nužnog razdoblja oporavka djeteta i u dogovoru s djetetom. Ako je potrebno, djeca bi trebala imati pristup tečajevima za učenje jezika.

Skrbnici bi trebali prikupiti informacije o prethodnom obrazovnom iskustvu djeteta, djetetu pružiti odgovarajuće informacije o dostupnim obrazovnim prilikama i programima i zatim razviti, u dogovoru s djetetom, osobni obrazovni plan. Taj bi posebni plan trebao biti dio šireg pojedinačnog plana izrađenog za dijete.

Skrbnik bi trebao osigurati da djetetu bude pružena nužna psihološka i obrazovna potpora za integraciju u školsku sredinu i za prevladavanje poteškoća u učenju koje su posljedica posttraumatskog poremećaja ili dugotrajne odsutnost iz škole¹¹.

Alati i obuka

Kontrolni popis: Mogući postupci skrbnika u pogledu obrazovanja

• Poduzeti sve aktivnosti potrebne za uspješnu registraciju djeteta i njegov upis u školu ili drugu obrazovnu instituciju, na temelju plana obrazovanja.
• Redovito kontaktirati s osobljem škole i tražiti informacije o napretku djeteta i o njegovom ili njezinom ponašanju u školi.
• Pohađati roditeljske sastanke i ići na informacije.
• Razgovarati o izazovima i problemima s djetetovim učiteljima.
• Savjetovati se s djetetom o njegovom planu obrazovanja i mogućim izazovima s kojima se suočava i, ako je potrebno, organizirati primjerenu potporu u suradnji s drugim tijelima, primjerice NVO-ima koji pružaju tečajeve jezika ili tečajeve potpore¹².

 

Dobre prakse

Njemačka: dodatna nastava

Djeca bez pratnje u Njemačkoj polaze posebnu nastavu radi učenja jezika. Jugendhilfe Süd-Niedersachsen pruža pomoć djeci bez pratnje dajući im dodatne lekcije njemačkog jezika i pomažući im u drugim predmetima koji se uče u školi.