Trajno rješenje: integracija u zemlji prijema

• Dozvole boravka: međunarodna zaštita i druge osnove za ostanak

  Uvod

  Stalni boravak temelji se na međunarodnoj zaštiti, ali i na drugiom elementima. Odluke o odobravanju roka za razmišljanje ili o izdavanju dozvole boravka obično donose tijela nadležna za useljavanje često u dogovoru sa sudstvom i/ili nadležnim tijelima za socijalna pitanja. Skrbnik bi trebao od nadležnih tijela za useljavanje tražiti izdavanje dozvole ako je to propisano u nacionalnom zakonodavstvu i u tome smislu pomoći djetetu.

  U članku 25. Direktive o postupcima azila (2013/32/EU) propisano je da dijete u postupcima azila mora zastupati zastupnik i naveden je opći popis zadaća zastupnika. Poželjno je da tu zadaću obavlja djetetov skrbnik, ako ga ima, jer je on ili ona obično najbolje upoznat sa situacijom djeteta. S obzirom na složenost postupaka azila, skrbnik bi trebao zatražiti pomoć stručnjaka za međunarodnu zaštitu na temelju postupaka iz nacionalnog zakonodavstva koji se primjenjuju na pravnu pomoć u predmetima azila².

  Informacije
  Finska
  Informacije o postupku traženja azila u Finskoj daje Finska imigracijska služba na finskom i na finskom i na engleskom jeziku. Finska imigracijska služba objašnjava ulogu skrbnika u postupku traženja azila ovdje.
  Danska
  Danska imigracijska služba na svojoj početnoj stranici daje informacije o svim pitanjima vezanima za traženje azila u Danskoj. Djeca bez pratnje mogu saznati tko može tražiti azil, koji su uvjeti za dobivanje azila, kako zatražiti azil i kakvu će boravišnu dozvolu dobiti. Informacije su navedene na danskom i engleskom jeziku. Dansko vijeće za izbjeglice također pruža informacije o postupku azila i drugim pitanjima povezanim s postupkom azila. na danskom jeziku.
  Obuka i alati

  Kontrolni popis: Mogući postupci skrbnika ili, ako skrbnika nema, zakonskog zastupnika u pogledu azila

  • Obavijestiti dijete o njegovu ili njezinu pravu da traži azil.
  • Podnijeti zahtjev za azil u ime djeteta ili pomoći djetetu u postupku podnošenja zahtjeva, ako je to u najboljem interesu djeteta.
  • Tražiti potporu kvalificiranog odvjetnika za azil, osim ako je odvjetnik već dodijeljen, i, ako je primjenjivo, pratiti odvjetnikove postupke, ako je primjenjivo.
  • Olakšati komunikaciju između djeteta i odvjetnika.
  • Tražiti da se djetetu daju sve relevantne informacije o postupku azila i o njegovim ili njezinim zadaćama i dužnostima na način prilagođen djeci i u skladu s djetetovom dobi.
  • Tražiti organizaciju sigurnog prihvata djeteta, što podrazumijeva uzimanje u obzir djetetovih posebnih potreba, uključujući izuzeće od obveznog mjesta stanovanja ako bi ondje bila ugrožena sigurnost djeteta.
  • Pratiti dijete na razgovore u postupku azila i pomagati odvjetniku ako je potrebno.
  • Pružiti potporu djetetu i pripremiti ga, emocionalno i psihološki, za razgovore u postupku odobravanja azila i, ako je potrebno, uputiti dijete na dodatno psihološko savjetovanje nakon razgovora.
  • Osigurati da dijete ima priliku izraziti svoje mišljenje i da se njegova ili njezina mišljenja uvažavaju i zastupati dijete i postupati u njegovom najboljem interesu.
  • Osigurati da dijete dobije odgovarajuće prijevode i da ima pristup besplatnim uslugama usmenog prevođenja, ako je potrebno.
  • Osigurati podnošenje žalbe protiv negativne odluke odobravanju azila kada je to u najboljem interesu djeteta, uz stručnu potporu odvjetnika.
  • Razgovarati o odluci o azilu s djetetom i objasniti mu važnost te odluke za njegovu ili njezinu budućnost; ako je potrebno, revidirati djetetov pojedinačni plan u dogovoru s djetetom. Osigurati nastavak postupaka kada dijete navrši 18 godina³ .

   

  Kontrolni popis: Mogući postupci skrbnika u pogledu dozvola boravka

  • Obavijestiti dijete o njegovu ili njezinu boravišnom status i o mogućnostima za uređivanje njegova ili njezina boravka.
  • Tražiti da se djetetu dodijeli zakonski zastupnik koji će savjetovati dijete i skrbnika i pomoć im stručnim savjetima o pravnim postupcima i pitanjima te zastupati dijete kada je to propisano nacionalnim zakonodavstvom.
  • Podnijeti zahtjev za rok za razmišljanje i/ili dozvolu boravka u ime djeteta uz pomoć zakonskog zastupnika, ako je potrebno.
  • Pratiti dijete i biti nazočan za vrijeme razgovora djeteta s nadležnim tijelima za useljavanje radi zaštite najboljih interesa djeteta i osigurati saslušanje djetetovih stavova i njihovo uvažavanje.
  • Tijekom postupka pomoći osigurati da dijete ima pristup odgovarajućim uslugama pismenog i usmenog prevođenja⁴.

   

  Alat: kako provesti načelo najboljeg interesa
  Dokument UNHCR-a i UNICEF-a “Sigurni i zdravi – što države mogu učiniti kako bi osigurale poštivanje najboljeg interesa djece bez pratnje i djece odvojene od roditelja u Europi” (2014), fokusira se na način kako države mogu primjenjivati načelo najboljeg interesa u skladu sa člankom 3.1 Konvencije o pravima djeteta; najbolji interesi djeteta imat će prednost u svim postupcima koji utječu na djecu. Dokument je dostupan ovdje.
  Alat: smjernice za utvrđivanje najboljih interesa
  UNHCR-ove‘Smjernice za utvrđivanje najboljih interesa djeteta’ (2008) i UNHCR-ov i Međunarodnog odbora za spašavanje ‘Priručnik za implementaciju smjernica UNHCR-a o utvrđivanju najboljeg interesa‘ (2011), nastavlja se na praksu domaćih sustava zaštite djece. Publikacije nude smjernice za primjenu načela najboljih interesa u praksi.
  Alat: smjernice za rješavanje problema i postupaka procjene dobi
  UNICEF-ova “Procjena dobi: tehnička napomena” (2013) je osnovna smjernica za urede UNICEF-a u trećim zemljama o načinu rješavanja problema i postupaka procjene dobi. Također se navodi da djetetu bez pratnje ili djetetu odvojenom od roditelja treba imenovati skrbnika koji će ih podržavati u postupku te osigurava kontrolni popis o poštivanju određenih praksi tijekom procesa procjene dobi. Bilješka je dostupna ovdje.
  Alat: smjernice za procjenu vjerodostojnosti podnesenog zahtjeva djece za azil
  Cilj UNHCR-ova izvješća „Srž problema: procjena vjerodostojnosti kada djeca podnesu zahtjev za azil u Europskoj uniji“ (2014) je pomoć donositeljima odluka da pravično, objektivno i dosljedno ocijene vjerodostojnost njihovih tvrdnji. U njemu je izneseno niz zapažanja koja mogu poslužiti kao temelj za smjernice o toj temi. Izvješće je dostupno ovdje.
  Alat: jačanje podrške djeci bez pratnje – Crveni križ (na danskom)
  Ovo izvješće je alat koji skrbnici mogu koristiti kako bi bili svjesni svega što trebaju znati u pogledu uspješne integracije djeteta. Izvješće pokazuje da postoje tri glavna područja koja mogu biti korisna i koja treba poticati. Prvo je sustavnija primjena pravila prijema djece koja imaju boravišnu dozvolu u općini. Važno je uključiti i dijete i njegova zakonskog skrbnika u plan djetetova razvoja. I na kraju, priprema za vrijeme kad će dijete postati punoljetno trebala bi biti bolja, poput svojevrsnog akcijskog plana.
  Izvješće nađite ovdje.
  Dobre prakse
  Nizozemska
  Nidos ima odjel u kojemu rade pravni savjetnici specijalizirani za zaštitu djece i Zakon o azilu. Oni savjetuju skrbnike i surađuju s odvjetnicima koji su odgovorni za postupke kojima djeca stječu azil.

• Procjena dobi

  Uvod

  Procjena dobi je postupak kojim vlasti nastoje utvrditi kronološku dob ili raspon dobi tražitelja azila. To je važno, složeno i izazovno pitanje koje vlasti trebaju razriješiti kako bi utvrdile je li pojedinac odrasla osoba ili dijete, u okolnostima u kojima dob djece nije poznata. Time se osigurava zaštita djece i mogućnost korištenja usluga na koje imaju zakonsko pravo. Tako bi se spriječilo smještanje odraslih osoba među djecu gdje mogu iskoristiti dodatne usluge na koje odrasli nemaju pravo, kao što je pristup obrazovanju ili dodjela zastupnika. Procjenu dobi trebalo bi provesti samo ako postoje razlozi za ozbiljnu sumnju u dob pojedinca.
  Informacije
  Prije početka postupka procjene dobi, pojedincu koji tvrdi da je dijete trebalo bi dodijeliti osobu koja izvršava zadaće skrbnika. Ovisno o okolnostima, ta osoba može navedene zadaće izvršavati samo privremeno ili biti trajniji skrbnik. Osoba bi trebala pripremiti dijete za procjenu i trebala bi pratiti dijete i pomagati mu u cijelom postupku⁵.
  U travnju 2018. godine Europski ured za podršku azilu (EASO) objavio je drugo izdanje praktičnog vodiča o procjeni dobi. U njemu su smjernice, ključne preporuke i alati provedbe najboljih interesa djeteta multidisciplinarnim i holističkim pristupom pri procjeni dobi osobe. Daju se i najnovije informacije o metodama koje provode EU+ države i novim metodama koje tek treba razviti. Iako ova publikacija razmatra procjenu dobi za specifične postupke međunarodne zaštite, ona može poslužiti kao korisna referenca u drugim kontekstima gdje je potrebna procjena dobi (djeca bez pratnje, najniža dob za kaznenu odgovornost, itd.).
  EASO je kao ključna pitanja za razmatranje postavio:

  • najbolje interese djeteta kao primarnu brigu u postupcima procjene dobi;
  • okolnosti u kojima procjena dobi može biti legitiman i nužan cilj;
  • relevantne mjere postupanja i mjere zaštite tijekom postupka procjene dobi;
  • moguće primjenjljive metode, njihove prednosti i nedostatke te što je potrebno da zadovolje minimalne zahtjeve zakonodavstva;
  • ulogu drugih sudionika u postupku procjene dobi.

  ⁶
   

  EASO 2014. godine napominje da još uvijek ne postoji metoda kojom se može utvrditi točna dob osobe. Metodama procjene dobi trebale bi se poštovati osobe i njihovo ljudsko dostojanstvo; postoji zabrinutost u pogledu invazivnosti i točnosti određenih metoda koje se upotrebljavaju. Posljedice procjene dobi ozbiljne su jer bi se na temelju te procjene dijete moglo tretirati odraslom osobom, a odrasla osoba djetetom. EASO dalje preporučuje imenovanje skrbnika ili zakonskog zastupnika prije postupka procjene dobi⁷. Vodič potražite ovdje.

  Alati i obuka

  Kontrolni popis: Mogući postupci skrbnika u pogledu procjene dobi

  • Provjeriti postoji li legitimni razlog za procjenu dobi i tražiti da se postupak
    procjene ne provodi u odnosu na djecu za koju je očito da su maloljetna.
  • Osigurati da dijete dobije sve relevantne informacije o postupku procjene dobi, uključujući jasne informacije o njegovoj svrsi, postupku i mogućim posljedicama; podatke bi trebalo davati na način prilagođen djeci i na jeziku koji dijete razumije.
  • Osigurati da se procjena dobi izvršava uz informirani pristanak djeteta i skrbnika.
  • Provjeriti provode li procjenu dobi neovisni stručnjaci koji su upoznati s djetetovom etničkom i kulturološkom pozadinom i provodi li se ona na siguran način prilagođen djeci i spolu uzimajući u obzir dostojanstvo djeteta.
  • Ako nakon procjene dobi još uvijek postoji sumnja u dob djeteta, ustrajati da se osoba smatra djetetom.
  • Osigurati da se djetetu objasni ishod postupka na način prilagođen djeci i na jeziku koji on ili ona razumiju. Tražiti da se skrbnik obavijesti o rezultatima procjene i uključiti te rezultate
    u spis o djetetu.
  • S djetetom preispitati mogućnost žalbe protiv odluke o procjeni dobi, u skladu s nacionalnim zakonodavstvom.
  • Uz suglasnost djeteta, sudjelovati u postupku procjene dobi⁸.

• Spajanje obitelji

  Uvod

  Pravo na spajanje obitelji utvrđeno je u direktivi o ovom pitanju⁹. Europska komisija je 2014. objavila smjernice o tumačenju i uporabi ove direktive. U smjernicama je istaknula da se u zahtjevima za spajanje obitelji najbolji interesi djeteta uvijek moraju uzeti u obzir. To bi moglo značiti da se dozvola za spajanje obitelji mora odobriti čak i kad za to nisu ispunjeni svi formalni kriteriji jer je to u najboljem interesu djeteta.
  Informacija
  Nizozemska
  Informacije o spajanju obitelji (na engleskom) pružaju Službe za imigraciju i stjecanje državljanstva na svojoj stranici.
  U časopisu za zdravstvene organizacije za mlade (JGZ) 2016. godine je objavljen članak o rizicima nakon spajanja obitelji: Alleenstaande minderjarige vreemdelingen en risico’s na gezinshereniging; M.T. Schippers; M. van der Velden (2016); Tijdschrift voor JeugdGezondheidszorg; DOI 10.1007/s 12452-016-0077.3 (na nizozemskom jeziku).
  Finska
  Informacije o ulozi skrbnika, kao i opće informacije o spajanju obitelji, nalaze se u Priručniku migracijske službe za skrbnike na finskom jeziku. Upute za proces spajanja obitelji pruža finska imigracijska služba na finskom i na engleskom jeziku. Projekt (Yksin Suomessa) Sam u Finskoj pruža neke informacije o spajanju obitelji na finskom jeziku u svom materijalu za skrbnike.
  Grčka
  Upute za proces spajanja obitelji pruža Grčka služba za azil na engleskom i grčkom jeziku.
  Danska
  Informacije o procesu spajanja obitelji pruža Danska imigracijska služba na danskom i engleskom jeziku.
  Dobre prakse
  Nizozemska: spajanje obitelji
  U Nizozemskoj se strogo pridržavaju pravila za spajanje obitelji; nema primjera izdavanja dopuštenja jer je to u interesu djeteta, bez ispunjavanja svih formalnih kriterija. Djeca bez pratnje mogu zatražiti spajanje obitelji s roditeljima i braćom i sestrama nakon što steknu azil. Spajanje obitelji s odraslim rođacima je također moguće ukoliko se može dokazati njihova povezanost s obitelji.
  Proces spajanja obitelji počinje podnošenjem zahtjeva za „privremenu boravišnu dozvolu“ (MVV) za rođake. To je viza za boravak u Nizozemskoj dulje od tri mjeseca. Dijete (referent) mora podnijeti zahtjev za izdavanje ove vize za članove svoje obitelji u Službi za imigracije i stjecanje državljanstva (IND) u Nizozemskoj. Službeno bi IND trebao odlučiti o zahtjevu u roku od tri mjeseca, ali to u praksi traje šest do dvanaest mjeseci.
  Za odobrenje zahtjeva važno je pokazati da ste bili obitelj do vremena odlaska. Najčvršći dokaz za to je službeni dokument kao što je izvod iz matične knjige vjenčanih ili rodni list. IND će provjeriti autentičnost dokumenata. Ako ti dokumenti nedostaju, morate pokazati da ste sve poduzeli da ih pribavite. Ako IND smatra da ste poduzeli sve potrebne radnje, može se napraviti DNK test kako bi se dokazalo da su članovi obitelji stvarno obitelj djeteta u Nizozemskoj. S članovima obitelji koji nisu roditelji ili braća i sestre (na primjer, djedovi, bake ili udomljena djeca) provodi se opsežan intervju o njihovu odnosu s djetetom u Nizozemskoj. Zaposleniku veleposlanstva u zemlji podrijetla ovi intervjui služe kako bi utvrdio jesu li doista bili obitelj do trenutka djetetova odlaska.
  Ako IND odobri privremenu boravišnu dozvolu, veleposlanstvo daje članovima obitelji vizu i obitelj može otići u Nizozemsku. Članovi obitelji moraju se prijaviti Centru za traženje azila u roku od nekoliko dana od dolaska u Nizozemsku. Tamo će ostati nekoliko dana dok ne dobiju tzv. izvedeni status azila koji se temelji na spajanju obitelji. (Mogu, međutim, odlučiti podnijeti posebni zahtjev za azil radi dobivanja izbjegličkog statusa koji se ne temelji na spajanju obitelji.)
  Djetetu treba što prije dopustiti da živi sa članovima svoje obitelji. Zajednički život je uvjet za status azila koji će član obitelji dobiti na temelju spajanja obitelji. Ovaj zahtjev znači da dijete treba živjeti s članom/članovima obitelji barem godinu dana.
  Nizozemska: uloga skrbnika u ponovnom spajanju obitelji u Nizozemskoj
  Nidos se brine da se zahtjev za spajanje obitelji podnese u propisanom roku od tri mjeseca nakon što je dozvola za azil odobrena. Nidosovi skrbnici samostalno podnose zahtjev ili mogu zatražiti da to učini Nizozemsko vijeća za izbjeglice.
  Skrbnik utvrđuje s kim se dijete želi ponovno ujediniti. Kada dijete ne želi ponovno biti sa svojim roditeljima i/ili drugim članovima obitelji, Nidos je, kao skrbnik, dužan donijeti tzv. „ključnu odluku“ u najboljem interesu djeteta. Takvu odluku skrbnik uvijek donosi u dogovoru sa svojim nadređenima, stručnjacima za ponašajno područje i pravnim savjetnicima. Kako bi procjena bila ispravna, skrbnik će, ako je to moguće, također biti u vezi s roditeljima i/ili drugim djetetovim rođacima.
  Kada dijete napokon počne živjeti sa svojim roditeljima i kad se čini da to osigurava stabilan odgoj djeteta, Nidos će tražiti prekid skrbništva, čime će roditelji ponovo steći roditeljsko pravo. Kada spajanje obitelji podrazumijeva članove obitelji koji nisu roditelji, Nidos će razmotriti prijenos skrbništva na njih, ako je situacija u vezi s odgojem stabilna i ako je to u interesu djeteta¹⁰.

• Opća integracija

  Uvod

  Ovaj dio priručnika pruža informacije o trenutnom načinu integracije djece bez pratnje s boravišnom dozvolom u različitim državama članicama EU-a.
  Finska
  Prema Zakonu o integraciji, djeci bez pratnje ili mladim osobama kojima je odobreno boravište i koji su primljeni u Finsku u kvoti izbjeglica, trebalo bi pružiti skrb, pažnju i odgoj na način koji odgovara njihovim potrebama. Potrebne usluge mogu se organizirati u obiteljskim zajednicama, uz podršku smještaju u obitelji ili na drugi odgovarajući način.
  Općina u kojoj živi dijete bez pratnje odgovorna je za podršku i organiziranje potrebnihusluga. Kao stanovnici te općine, ova djeca ili mladi ljudi imaju pravo pristupa svim uslugama koje su na raspolaganju i drugim stanovnicima općine.
  Djeca bez pratnje ili mladi mogu uživati mjere podrške dok ne navrše 21 godinu ili dok imaju skrbnika u Finskoj. Iste usluge mogu dobiti kao i djeca i mladi koji su izašli iz skrbi kako je navedeno u Zakonu o skrbi o djeci¹¹.
  Opće informacije za skrbnike djece i mladih bez pratnje u fazi integracije nalaze se u Priručniku za skrbnike koje izdaje Ministarstvo za ekonomske odnose i rad na danskom jeziku.
  Drugi dokument koji daje podršku skrbnicima izradila je danska državna uprava u obliku brošure koji je dostupan na danskom, a opisuje što skrbništvo podrazumijeva.
  2016. godine danski Crveni križ je organizirao konferenciju na temu kako pružiti najadekvatnijiprihvat djeci bez pratnje. Rezultati i najbolje prakse s konferencije dostupni su na danskom jeziku ovdje.
  strong>Obuka i alati
  Alat: model plana integracije
  Finski model obrasca plana integracije za djecu bez pratnje dostupan je na finskom jeziku. Skrbnik je nazočan sastanku na kojem se izrađuje plan integracije. Obrazac modela daje Ministarstvo gospodarstva i zapošljavanja.
  Alat: Priručnik o skrbništvu za djecu bez pratnje u fazi integracije (na danskom)
  Ovaj priručnik može poslužiti kao uvod u rad skrbnika u fazi integracije. Navedeni su primjeri kako posao obavljaju dobrovoljni skrbnici. Također su uključeni razgovori s različitim stručnjacima koji rade u područjima relevantnim za skrbnika u fazi integracije. Priručnik opisuje ulogu i odgovornost skrbnika te uvodi druge organizacije s kojima će skrbnik surađivati u svom radu.
  Priručnik možete pronaći ovdje.
  Alat: najadekvatniji prihvat djece bez pratnje u općinama (na danskom)
  Ova brošura pruža informacije o tome kako djetetu koje se seli u novu općinu osigurati najadekvatniji prihvat. Informacije su namijenjene općinama koje primaju djecu bez pratnje, s naglaskom na primarne informacije za stručnjake te općine koji rade na slučaju. On opisuje kako prelazak iz faze azila u fazu integracije utječe na dijete. Za skrbnike i druge stručnjake koji rade s djecom bez pratnje ova brošura opisuje najbolje prakse za uspješnu početnu integraciju djeteta. U njemu se također spominju zakoni relevantni za prijem djece i daje popis deset najvažnijih stvari koje treba imati na umu kada se dijete preseli u općinu. Brošuru možete pronaći ovdje.
  Dobre prakse
  Nizozemska
  Opće točke u pogledu integracije djece bez pratnje na koje Nidos obraća pozornost su sljedeće:

  • traženje uzora (iz djetetove kulture ili nekoga sa sličnom pozadinom) u djetetovom okruženju;
  • upoznavanje s novim društvom i kulturom treba ići prema djetetovom tempu;
  • dijete treba podršku u pronalaženju svoga puta u obrazovanju ili poslu koji je realan i koji odgovara njegovoj budućnosti;
  • sudjelovanje u novom društvu dio je skrbništva;
  • ako želi, kontakt sa sunarodnjacima dio je djetetova života¹².

  & nbsp;

  Nidos i Udruženje nizozemskih općina (VNG) zajednički su izradili priručnik (na nizozemskom) kako bi se osigurala dobra prilagodbadjece bez pratnje koja su navršila 18 godina. Želi se osigurati kontinuitet u području stanovanja, prihoda, rada/osposobljavanja, socijalne mreže i, po potrebi, skrbništva. Priručnik se odnosi na djecu koja su dobila dozvolu boravka. Osnovne informacije u priručniku su:

  • općina je odgovorna za stanovanje i moguće skrbništvo od 18. godine
  • Nidos nadzire traženje prikladnog smještaja prije nego što dijete napuni 18 godina
  • pripremni sastanak kada mlada osoba ima 17,5 godina i “lagani” premještaj kad napune 18 godina
  • općina i Nidos sklapaju lokalne sporazume o samim postupcima
  • redovite konzultacije između općine i Nidosa radi praćenja postupaka i pojedinačnih slučajeva.

   
  Finska
  Transkulturalno povjerenje: Cilj podrške transkulturalnoj pripadnosti djece i mladih bez pratnje je proučiti mogućnosti promicanja i upravljanja održivim rješenjima iz djetetova vlastitog iskustva. Projekt razvija nove načine prepoznavanja i potpore transkulturalnim organizacijama za djecu bez pratnje kako bi zajedno izgradili održivi svakodnevni život. Fokusira se na pronalaženje načina da se djeca bez pratnje osjećaju kao kod kuće i imaju osjećaj pripadnosti. Ovdje možete pronaći stranicu projekta na engleskom jeziku i drugi materijal na engleskom jeziku.
  Danska
  Projekt u razvojuDjeca koja bježe sama pomogao je djeci bez pratnje da se integriraju u dansko društvo uz pomoć, između ostalog, obitelji za integraciju. Evaluacija koju je proveo Danski institut za lokalna i regionalna Vladina istraživanja, KORA, pokazuje da projekt ima mnogo potencijala te da koristi djeci i mladim ljudima. Projekt ‘Djeca koja bježe sama’ kontinuirano se usavršava jer partneri na projektu rade zajedno na razvoju pa je stoga još uvijek u procesu nastajanja. Općenito, evaluacija sugerira da projekt ima potencijal. Djeca bez pratnje, s kojom su provedeni intervjui, doživljavaju obitelji za integraciju i obitelji prijatelja kao prednost- osobito u pogledu učenja danskoga jezika. Ukupno je četvero djece smješteno u obitelji za integraciju, a nekoliko mladih ljudi imalo je obitelj prijatelja. Međutim, broj raspoloživih obitelji je premali da bi se zadovoljili svi zahtjevi djece. Projekt se može nastaviti razvijati na više mjesta. Zasigurno postoji potreba za jasnijim očekivanjima, kako u odnosu na obitelji za integraciju tako i na djecu bez pratnje smještenu u tim obiteljima. Pored toga, potrebna je veća transparentnost načina uključenosti MFI.

• Pripreme za djetetovu punoljetnost i organiziranje produžene skrbi

  Uvod

  Skrbnik bi trebao podržati dijete na putu iz djetinjstva u odraslu dob i pripremiti ga za neovisan život. Skrbnik bi dijete ili mladu odraslu osobu trebao uputiti socijalnoj službi, stvoriti veze s uslugama u zajednici i općenito pomoći djetetu u izgradnji društvene sigurnosne mjere koja bi mu mogla pomoći da osigura nesmetani prelazak u život odrasle osobe¹³.

  Skrbnik bi trebao davati primjerene i iskrene informacije i pomoći djetetu da preraste potrebu za skrbi. U tom bi pogledu skrbnik trebao zagovarati trajnu posebnu pomoć i potporu mladim odraslim osobama, kada je to primjereno, pod istim uvjetima koji se primjenjuju na mlade odrasle osobe koje su državljani države primateljice¹⁴.

  U većini europskih zemalja djeca postaju punoljetna kad navrše 18 godina. Kako je spomenuto u poglavlju 1.3.3, ta dobna granica često se ne podudara s kulturom djeteta bez pratnje. U nekim zemljama, primjerice u Danskoj i Nizozemskoj, u to se doba mijenjaju smještajne ustanove, a prestaje i plaćanje za prihvat u udomiteljskim obiteljima. Ovisno o fazi postupka dobivanja azila, dijete će morati živjeti u centru za azil za odrasle.

  Mnogoj djeci je teško osamostaliti se i osloniti se na sebe same. Djeca bez pratnje često su jako zabrinuta oko navršavanja 18 godina. Boje se birokratskih poslova kojima će se morati baviti. Često ulogu igra i nesigurnost gdje će živjeti u budućnosti. Osim mreže prijatelja i osoba koje su im primjer i uzor, od najveće je važnosti mreža podrške na koju se djeca mogu osloniti i obratiti se sa svojim pitanjima. Društveni život kao rezultat obrazovanja ili rada također je koristan, naravno. Služenje jezikom zemlje prebivališta je još jedan jaki zaštitni čimbenik. U nekim zemljama, trajna skrb o mladima i/ili vođenje od strane skrbnika može biti velika podrška.

  Poučavanje izgradnje samopouzdanja

  Za učenje samopouzdanja u djece bez pratnje važno je:

  • obraćati stalnu pozornost na izgradnju podupiruće mreže, formalno (organizacije) i neformalno (prijateljstva, sunarodnjaci i integrirani punoljetnicii ili punoljetnici koji su rođeni u zemlji domaćinu);
  • pokušati zadržati udomiteljsku obitelj unutar mreže podrške djeteta kada navrše 18 godina;
  • osigurati da dijete zna gdje će živjeti, i prije nego što navrši 18 godina;
  • pobrinuti se da sljedeći dom što bolje odgovara djetetovoj mreži i dnevnoj rutini (obrazovanje/posao)¹⁵.

   
  Informacije
  Finska
  Dijete ili mlada osoba koja živi u Finskoj bez roditelja može primati potporu do 21. godine. Općine mogu organizirati usluge za osobe u dobi od 18 do 20 godina koje su slične produženoj skrbi za mlade u udomiteljstvu. No, općine nisu obvezne organizirati produženu skrb (osim ako je mlada osoba u udomiteljstvu najmanje šest mjeseci) i usluge skrbi nakon punoljetstva razlikuju se po općinama. Projekt Yksin Suomessa (Sam u Finskoj) pruža informacije o produženoj skrbi na finskom jeziku. Više informacija o produženoj skrbi u Finskoj možete pronaći na integration.fi (na finskom) i u priručniku o skrbništvu za djecu bez pratnje u fazi integracije (na finskom jeziku) u izdanju Ministarstva ekonomije i rada.
  Danska
  Prema danskom Zakonu o socijalnoj skrbi, ( § 76 ) općina u kojoj je dijete smješteno odlučuje može li se formalna podrška za dijete bez pratnje nastaviti nakon navršene 18. godine života. Skrbništvo bi trebalo pridonijeti dobrom prijelazu u neovisan život. Trebalo bi se usredotočiti na potporu obrazovanju i zapošljavanju mlade osobe, te na druga važna pitanja kao što je organiziranje samostalnog stanovanja.
  “Odbor za strateško zapošljavanje i integraciju međunarodne radne snage” neovisni je pododjel danske imigracijske službe. Odbor je pokrenuo novu mrežnu stranicu o integraciji koja je vrlo korisna jer opisuje proces prijelaza iz faze azila u fazu integracije. Također donosi brojna izvješća, priručnike i projekte (na danskom jeziku) koji su koristan alat danskim skrbnicima.
  Nizozemska
  Pripreme za djetetovu punoljetnost (18 godina) uglavnom su dio Nidosova skrbništva, budući da mnoga djeca bez pratnje za koje je odgovoran već pri dolasku u Nizozemsku imaju 16 ili 17 godina. Kako bi toj djeci osigurao održivo skrbništvo nakon 18. godine, Nidos razvija protokol za prijenos skrbništva nad djetetom iz Nidosa u Nizozemsko vijeće za izbjeglice, kada zbog stečene punoljetnosti skrbništvo završava. Protokol će biti završen 2019. godine.
  Obuka i alati
  Alat: Kontrolni popis stavki nakon punoljetnosti djeteta
  Nidos je izradio sljedeći popis kako bi skrbnicima pomogao pripremiti dijete nakon punoljetnosti:
  Dohodak / financije

  • • Otvoriti račun u banci
    • Prijaviti se za dobivanje povlastica i socijalne pomoći ili stipendije i sa mogućnošću plaćanja unaprijed
    • Ako je primjenjljivo: podnijeti zahtjev za naknadu putnih troškova za odlazak u školu/fakultet
    • Dobiti uvid u primanja i troškove sa 18+

 

Osiguranje

• • Osigurati zdravstveno osiguranje
  • Prijaviti se za doplatak za zdravstvenu zaštitu
  • Osigurati se od rizika i osigurati stvari u kući

 

Stanovanje

• • Prijaviti se stanovanje u sustavu socijalne skrbi
  • Potražiti mogućnosti stanovanja s mladima iz djetetova okruženja
  • Tražiti stan i javljati se na oglase
  • Biti u vezi s lokalnim vlastima i izvještavati ih o tijeku pronalaženja stana
  • Tražiti stan s mladom osobom
  • Potpisati ugovor o najmu zajedno s mladom osobom
  • Ako je primjenjljivo: podnijeti zahtjev za naknadu stanarine
  • Popisati pokretnine (kućanske i kuhinjske potrepštine, namještaj, pribor za čišćenje itd.)
  • Prijaviti se za financijsku pomoć u opremanju doma
  • Kupiti namještaj i ostale potrepštine
  • Podrška tijekom preseljenja
  • Prijaviti novu adresu mlade osobe u lokalnoj upravi

 

Obrazovanje

• • Dogovoriti i prijaviti mladu osobu za obrazovanje za osobe starije od 18 godina, po mogućnosti četiri mjeseca prije 18. godine

 

Podrška i nadzor

• • Uključiti osobu koja će nadzirati dijete u sve procese još u dobi od 17,5 godina
  • Ako je primjenjivo; podnijeti zahtjev za dodatnu potporu nakon 18. godine (za posebne potrebe ili druge usluge skrbi za mlade)
  • Ako je primjenjivo: zatražiti nalog za intervenciju ili nalog za skrbništvo
  • Ako je primjenjivo: prenijeti skrbništvo za postupak ponovnog spajanja obitelji
  • Zakazati termin osobi koja će nadzirati dijete za (“lagano”) preseljenje


 

Mreža

• Izgraditi mrežu podrške (barem jedna odrasla osobakoja može pružiti podršku)

 

Alat: Kontrolni popis samopouzdanja
Nidos, nizozemska skrbnička ustanova za djecu bez pratnje koristi kontrolni popis samopouzdanja. Kontrolni popis možete pronaći ovdje.
Alat: priprema za neovisnost
U Finskoj je izrađena mapavještina potrebnih za neovisnost (na finskom). Ovaj alatmože se koristiti za raspravu o različitim ulogama i odgovornostima mlade osobe nakon što navrši 18 godina. Osim što ističe prednosti i mogućnosti, mapa potrebnih vještina također pomaže utvrditi sve probleme koje bi skrbnik ili mlada osoba mogli imati i gdje je podrška potrebna.
Alat: analiza produžene skrbi
Priručnik koji će skrbnicima poslužiti za upoznavanje produžene skrbi za mlade. Ovo izvješće (na danskom jeziku) detaljan je pregled svih pitanja vezanih uz produženu skrb: kako je koriste općine te kako i zašto su mnoga djeca upisana u neki oblik strukturirane produžene skrbi. Izvješće je opće istraživanje o toj temi i ne fokusira se posebno na djecu i mlade bez pratnje.
Alat: 18+ izvješće o učenju
Priručnik (na danskom) za skrbnike koji pokazuje probleme s kojima se mnoga djeca bez pratnje i mladi koji su došli u Dansku susreću kada napune 18 godina; koliko zbrkan život može postati kada se moraju hvatati u koštac s novim pravilima i očekivanjima. Priručnik otkriva da se većina njihovih briga tiču njihovih obitelji, teškoća pri odabiru daljnjeg obrazovanja i pronalaženja posla. Izvješće također pokazuje koliko se mladih trudi pronaći nove danske prijatelje svojih godina.