Kulturalni medijator je osoba koja prevodi komunikaciju i objašnjava kulturološke razlike. Netko tko može premostiti jaz između dva svijeta: svijeta iz kojeg dolazi dijete bez pratnje i svijeta u koji ulazi nakon što mu se ponudi azil i prihvat.
Kulturalni medijatori imaju ključnu ulogu u pružanju podrške vama u komunikaciji s djecom i omogućavanju da ostvarite ulogu posrednika između djece, tijela javnih vlasti i pružatelja usluga. Kvalificirana kulturalna medijacija daje značajnu potporu uspostavljanju profesionalnih i osobnih odnosa koje karakterizira međusobno povjerenje i poštovanje.
-
Obuka i alati
Alat: informacije i primjeri korištenja kulturnih posrednika
U projekt CONNECT (2014) izrađen je priručnik „Standardi koji osiguravaju potpuno sudjelovanje djece bez pratnje“ kao pomoć svim sudionicima u pravnim i sudskim postupcima. On uključuje standarde za sudionike koji rade s djecom bez pratnje. Standard 4 odnosi se na uključivanje kulturalnog medijatora, a daje i neke primjere iz prakse koji su vrijedni pažnje. Priručnik je dostupan ovdje.
Obuka: program obuke za kulturalne medijatore
Nidos u Nizozemskoj trenutno (2019) radi na programu obuke kulturalnih medijatora. Nastavni plan i program će se temeljiti na prethodnoj pilot studiji Nidosa o toj temi. Kulturalni medijatori blisko će surađivati sa skrbnicima i drugim sudionicima u sustavu skrbi.
-
Dobre prakse
Italija: registar dobrovoljnih kulturalnih i jezičnih posrednika
Talijanska općina Napulj uvela je 2007. posebni upisnik mentora dobrovoljaca s različitom kulturološkom i etničkom pozadinom koji djeluju kao kulturalni i jezični posrednici. Uporabom kulturnih i jezičnih posrednika znatno se pomažu skrbnici u radu i socijalnoj integraciji djece1.
Hrvatska: projekt ‘Život djece bez pratnje’
Hrvatski Centar za nestalu i zlostavljanu djecu proveo je 2017-2018. projekt „Život djece bez pratnje u Hrvatskoj – (ne)vidljivi, (ne)zbrinuti, (ne)sigurni?“ Glavni ciljevi projekta bili su jačanje kulturalnih kompetencija stručnjaka u neposrednom radu s djecom bez pratnje te podizanje javne svijesti o potrebama i položaju djece bez pratnje u Hrvatskoj. Uspostavljena je Koordinacijaza djecu bez pratnje. Osim toga, održane su edukativne radionice za posebne skrbnike, stručnjake iz sustava socijalne skrbi, policijske službenike i zdravstvene djelatnike (ukupno 80 sudionika) iz različitih regija Hrvatske. Projekt je omogućio i sudjelovanje djece bez pratnje, posebno u izradi letaka s osnovnim informacijama o hrvatskoj kulturi.
Nizozemska: pilot projekt kulturalne medijacije
Nidos, nacionalna skrbnička ustanova za djecu bez pratnje, pokrenula je pilot projekt kulturalne medijacije koji je trajao od 2016. do 2017. godine. Skrbnici su se savjetovali s kulturalnimmdijatorima u četrdesetak slučajeva tijekom trajanja projekta i iskustva su bila pozitivna. Djeca i mladi imaju povjerenja u medijatora, što uvijek pozitivno utječe na njihovu dobrobit. Osim u svrhu jačanja uzajamnog razumijevanja, Nidos koristi kulturalne medijatore i za istraživanje i razvoj kulturalno osjetljivih intervencija kod žrtava traume. Pilot projekt je uočio nekoliko zamki, na primjer važnost razlikovanja uloge i odgovornosti skrbnika u usporedbi s ulogom kulturalnih medijatora.
Intervencije za pomoć traumatiziranim osobama moraju biti usklađene s kulturom zemlje podrijetla.
Tragom lekcija naučenih iz pilot-projekta, Nidos integrira kulturalnu medijaciju u skrbništvo od 2018. godine, uspostavljajući primjenjljiv sustav, usklađen način rada, sustav nadzora i vrednovanja te obuku za kulturalne medijatore. Cilj mu je rad na profesionalizaciji kulturalnih medijatora.